Građanima Zagreba i ostaloj hrvatskoj javnosti
TKO JE NALOGODAVAC ZLOČINA?

Po završetku Drugog svjetskog rata i nakon predaje Hrvatskih oružanih snaga NDH od oko 300.000 vojnika i velikoga broja civila, oko 200.000, žena, djece i staraca, saveznicima, na čelu sa Englezima, na Bleiburškom polju, 15. svibnja 1945., ta razoružana hrvatska vojska i taj narod su na prevaru predani u ruke svojih najgorih neprijatelja, postrojbama takozvane Jugoslavenske narodne armije, tj. partizanima.

Ubrzo je, kao što znamo, započelo njihovo brutalno ubijanje, u Sloveniji i diljem Križnih puteva, kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, sve do Makedonije. Danas znamo za oko 500 Hudih jama i crnih grobišta u Sloveniji, te oko 800 u Republici Hrvatskoj i oko 90 u Bosni i Hercegovini. Mnoga grobišta još nisu otkrivena niti obilježena.

Ti strašni zločini nad zarobljenom hrvatskom vojskom i hrvatskim narodom, dogodili su se protiv svakoga ljudskog i humanitarnog prava i apsolutno protivno Ženevskim konvencijama o ratnom pravu, čija potpisnica je bila i NDH. Do danas, u Republici Hrvatskoj, pa niti u Sloveniji i BiH, nitko nije za te zločine ni pravno ni moralno odgovarao, i pored Rezolucije 1481. Skupštine Europskoga parlamenta, od 25. siječnja 2006. godine, o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima, te Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnog komunističkog poretka u Hrvatskoj od 1945. do 1990. godine, od 3. srpnja 2006. godine.

Mnogi u pravosuđu i u vlasti Republike Hrvatske, a posebno sljedbenici komunističke ideologije, kao i potomci zločinaca, ne priznaju očigledne činjenice i slave zločince, jer tobože ne znaju tko je nalogodavac i tko su izvršitelji.

Prema sljedećem primjeru, zar još treba tražiti nalogodavca?

Prema Hrvatskome slovu od 10. travnja 2009., iz razgovora sa mons. Josipom Mrzljakom, biskupom Varaždinske biskupije, čitamo između ostalog:

"Doznavši u vijestima o pronalasku kostiju koje su najvjerojatnije ostaci ljudi odvedenih iz varaždinskog zatvora i logora, te pobijenih 1945. godine, sazvao sam sjednicu Biskupskog vijeća u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Varaždinu. Na sjednici je, uz stalne članove Biskupskog vijeća, sudjelovao i vlč. Stjepan Markušić, župnik iz Macinca. Saslušali smo njegov izvještaj o tom slučaju. On nas je izvijestio kako već od 2001. godine župa Macinec svake godine, 5. kolovoza, slavi svetu misu za duše ubijenih kod nasipa, te kako se nakon svete mise održava i molitva na samome nasipu. Također je istaknuo kako svjedoci iz susjednih mjesta govore da su te 1945. godine iz nasipa virila ubijena tijela u dužini od 7 km." Dalje biskup Mrzljak navodi: "U okolici Varaždina postoje mnoga otkrivena ali i mnoga još prikrivena grobišta koja su nastajala u travnju i svibnju 1945 godine, nakon posjeta Tita Varaždinu. U Hrvatskom kajkavskom kalendaru za 2009. godinu, na stranici 189. možemo čitati: 'Novi šef jugoslavenske države i šef Komunističke partije, Josip Broz Tito, maršal, održao je 20. svibnja 1945. u Varaždinu, na Kapucinskom trgu, pred hrvatskim građanima, natjeranim od tajne policije na dolazak na trg, genocidni govor, u nazočnosti svojih partizanskih generala, Aleksandra Rankovića, šefa tajne policije i Koste Nađa, i poručio tadašnjim Hrvatima, ali i budućim hrvatskim naraštajima sljedeće: 'U Varaždin nisam došao službeno, niti da govorim o politici, već da obiđem jedinice Jugoslavenske armije, koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom.' Nadalje, svim protivnicima svojega režima najavio je 'da će u novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledati samo toliko dugo koliko traje put do najbliže jame'. Vjesnik od 25. svibnja 1945 piše da je Tito rekao ovo: 'Nikada više nećemo dozvoliti da se pojedinci koriste plodovima džinovske borbe naroda. Mi ćemo našu kući provjetriti tako da zauvijek nestane onog smrada koji ne smije kužiti našu zajedničku kuću - slobodnu federativnu Jugoslaviju."

Odgovorni u Republici Hrvatskoj za procesuiranje zločina komunizma, zar još trebate dokaza o nalogodavcu i da li ćete i dalje braniti nazive ulica, trgova, pa i osnovnih škola zločinačkim imenom?

Ružica Ćavar, dr. stom. i dr. med.
predsjednica Hrvatskog pokreta za život i obitelj
Zagreb, 20. 4. 2009.