U Rovinju održan II. susret književnika hrvatskih manjina u susjednim zemljama

JEZIK I KNJIŽEVNOST GLAVNE SU ODLIKE NARODA 

«Ova književna manifestacija ustanovljena je kako bi se upozorilo da su naše manjine u drugim zemljama često uskraćene za ljudska prava koje u Hrvatskoj uživaju etničke zajednice», rekao je između ostaloga predsjednik organizacijskog odbora susreta dr. Branimir Crljenko

Napisala i snimila Željka Lešić

     Rovinj je od 13.-15. listopada bio domaćin II. susreta književnika hrvatskih manjina u susjednim zemljama s kolegama u Republici Hrvatskoj. Ovaj sada već tradicionalni susret organizirali su HKD «Franjo Glavinić» i rovinjski ogranak Matice hrvatske pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Matice hrvatske, uz materijalnu potporu Ministarstva kulture, Adris grupe, Turističke zajednice i Grada Rovinja. 

     Na susretu su uz hrvatske književnike nazočili i književnici iz Austrije, Mađarske, SiCG, Italije i Švicarske. 

Dojmljiva Književna večer 
     
     Susret je u četvrtak, 13. listopada otpočeo književnim večerima u velikoj dvorani Doma kulture. Tom su prigodom mnogobrojni posjetitelji mogli uživati u poeziji izvedenoj na književnom hrvatskom jeziku, ali i na jezičnim varijantama Hvata iz susjednih zemalja. Nazočni su tada mogli čuti i dio bogatstva istarskih dijalekata.

     Pozdravno slovo nazočnim uputio je ponajprije predsjednik gradskog vijeća Rovinja, Davorin Flego, koji je istaknuo kako su Rovinj i Istra s dostignutim standardima u zaštiti manjina, kakav nemaju ni mnoge razvijenije zemlje, pravo mjesto za raspravu o kulturnim posebnostima.

     U svom je govoru zamjenik ravnatelja HMI-a, Domagoj Ante Petrić naglasio kako su književnici most suradnje između država. U tom smislu je govorio i županijski pročelnik za prosvjetu i kulturu, Mladen Dušman.

     «Ova književna manifestacija ustanovljena je kako bi se upozorilo da su naše manjine u drugim zemljama često uskraćene za ljudska i manjinska prava koje u Hrvatskoj uživaju etničke zajednice. Uz to, raspravama o posebnosti jezika organizatori žele upozoriti na gubljenje kulturnih vrijednosti, koje bi moglo nastupiti u galopirajućoj globalizaciji», naglasio je predsjednik organizacijskog odbora susreta dr. Branimir Crljenko.

     U ime Matice hrvatske nazočne je pozdravio Branimir Donat i podsjetio ih na prva izdanja knjiga pisaca iz iseljeništva, tiskanih 80-tih godina prošlog stoljeća. Nazočnie je pozdravio i načelnik Odjela za hrvatske manjine pri MVP i EI, Andrija Jakovčević.

     Uvodničar skupa, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, prof. dr. Šimun Šito Ćorić govorio je o jeziku i književnosti u zrcalu psihosocioloških dimenzija multikulturalnosti. «Kako su jezik i književnost glavne odlike naroda, manjine su, ako se ne ubrzaju promijene, u velikoj opasnosti da izgube identitet», rekao je između ostaloga dr. Ćorić, istaknuvši pri tom kako Kanada promiče prava manjina, multikulturalnost, pa je stoga postala zemlja u kojoj složno žive pripadnici čak 80 nacija.

     U glazbenom dijelu svečanosti nastupio je mješoviti zbor HKD-a «Franjo Glavinić», te Drago Draguzet s učenikom.

     Nakon svečanosti otvaranja skupa, upriličena je književna večer, na kojoj su se uz domaćine, predstavili pjesnici iz susjednih zemalja. Tako smo mogli čuti poeziju Andreasa Novosela iz Beča na gradiščansko hrvatskome jeziku, Desanka Matijavić iz Kotora i Miroslav Sindik iz Tivta, recitirali su na jeziku bokokotorskih Hrvata, dok su jezikom podunavskih Hrvata govorili Jasna Melvinger i Petko Vojnić Pučar iz Novog Sada, te Milovan Miković iz Palića. Mr.sc. Stjepan Blažetin iz Pečuha i Ladislav Gujaš iz Sigeta nazočnima su se obratili na jeziku koji koriste mađarski Hrvati, te Rudolf Ujčić na čakavskom govoru koji se govori u okolici Pazina. Vodnjanin Mario Bonassin čitao je svoju poeziju na vodnjanskoj, «bumbarskoj» varijanti istroromanskog jezika, prevedenu na čakavicu južne Istre posjetiteljima predstavio Đermano Vitasović iz Galižane. 

Književnost između dviju domovina 

     Slijedećeg je dana u Hrvatskom kulturnom domu održan cjelodnevni znanstveni skup na temu Književnost između dviju domovina, te kao druga tema: Veze i prožimanja između domicilnih i matičnih kulturnih jezika, dok je treća tema bila Europski standardi i hrvatska praksa u tretiranju kulturnih i jezičnih raznolikosti. O spomenutim temama zanimljiva izlaganja iznijeli su prof. Đuro Vidmarović, mr. sc. Mirjana Domini, te mr. sc. Sanja Vulić iz Zagreba, kao i mr. sc. Mario Sošić i prof. dr. Branimir Crljenko iz Rovinja. 

     U sklopu znanstvenog skupa održana je i promocija knjige dr. Nevia Šetića pod nazivom O povezivanju Istre s ostalim hrvatskim zemljama, Naša sloga (1870-1915). Istog je dana na Filozofskom fakultetu u Puli, i u organizaciji pulske podružnice HMI, održana promocija knjige S one strane granice, prof. dr. Šite Ćorića. 
     Završnog dana, upriličen je stručno-kulturološki izlet Istrom gdje su sudionici skupa posjetili Pazinski kaštel, freske Vincenca iz Kastva u Bermu, Eufrazijevu baziliku u Poreču gdje ih je pozdravio porečko-puljski biskup, mons. Ivan Milovan. Skupu se na kraju pridružio i počasni konzul u Moliseu (italija), Antonio Sammartino.
     

Susret je završio zajedničkim ručkom i posjeti Limskom kanalu.