Ante Gotovina  

 Hrvati AMAC | Hrvati AMAC forum | Povucite optužnice | Kardinal Vinko Puljić | Klevetnici i farizeji |
Odvjetnički novinari |  Tito krvnik |  Hrvatski Hämling    

 

      HOUŠ forum

 

    

 

Muslimanski zločini nad Hrvatima u Trusini

U Trusini 16.travnja 1993. (isti dan kad se dogodio zločin u Ahmićima) izvršen je, između 8 i 9 sati ujutro, napad na selo Trusina (Općina Konjic) pri čemu je u sat vreme-na ubijeno 16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a. Pripadnici A BIH su išli od kuće do kuće i ubijali civile koje bi tamo zatekli a od djela civila su napravili tzv. živi štit te krenuli na brdo Križ gdje su uz prijetnje da će civile ubiti, natjerali pripadnike HVO-a (seljaci koji su branili selo) na predaju te ih streljali.

Medijski odnos prema ratnom zločinu u Ahmićima i Trusini je najočigledniji primjer pristranoga i neobjektivnoga izvješćivanja, jer zločini su počinjeni ISTOGA DANA! U Ahmićima se odmah pojavio UNPROFOR i kamere svjetskih TV postaja za razliku od Trusine u koju nikada nisu došli, pa čak niti za vrijeme ekshumacije zemnih ostataka ubijenih. Izvješća BBC-jeva ratnog reportera Martina Bella iz Ahmića stvorena neopravdana slika o Hrvatima kao genocidnom narodu a Muslimanima- kasnije Bošnjacima kao žrtvama.

General Slobodan Praljak uočivši veliki nesrazmjer u tretmanu zločina u Ahmićima i Trusini u hrvatskim medijima u arhivu Hrvatske radiotelevizije potražio je podatak, koliko je puta u programu tog medija spomenuta riječ Ahmići a koliko Trusina i došao do zaprepašćujućeg podatka koji objavljuje u svojoj knjižici: riječ Ahmići spomenuta je 998, a riječ Trusina samo 2 puta!!!

Jeste li čuli za :
- Lužani (Uskoplje),
- Maljine (Travnik),
- Trusina (Konjic),
- Drenovik (Kakanj),
- Busovačke Staje (Busovača),
- Doljani (Jablanica),
- Bugojno
- Zabilje (Vitez),
- Grabovica (Mostar),
- Uzdol (Prozor),
- Vareš,
- Križančevo selo (Vitez),
- Buhine Kuće (Vitez) ???
- ... i mnoga druga stratišta Hrvata od strane muslimana u BiH.

Mjesečnik Svjetlo riječi, koji izlazi u nakladi Franjevačke provincije Bosna srebrena, napravio je izniman medijski, kulturološki, politički, a ponajviše ljudski pothvat. Taj magazin u posebnom je izdanju objavio popis 7.762 ubijenih i nestalih Hrvata Bosne i Hercegovine u razdoblju od 1991. do 1995. godine.

--------------------------------------------------------------------------------

Zločini Armije BIH

Sukobi između Hrvata i Muslimana-Bošnjaka počeli su u jesen 1992. godine. Do tada su se i hrvatski i muslimansko-bošnjački narod skupa borili protiv zajedničkog srpskog agresora.
Tijekom muslimansko-hrvatskih sukoba više od 1600 Hrvata izgubilo je život u ratnim zločinima (onako kako medjunarodna zajednica definira ratni zločin). Medju onima koji su život izgubili u masovnim zločinima bilo je i 1088 civila.
Za vrijeme sukoba Armije BiH i HVO-a s područja Federacije, a iz općina u kojima se ratovalo, izbjeglo ili prognano 144.000 Hrvata. U tom broju nisu obuhvaćeni Hrvati izbjegli iz Sarajeva i nekih drugih mjesta, u kojima nije bilo izravnog ratnog sukoba. Opće je prihvaćeno da je iz Lašvanske doline izbjeglo ili prognano preko 66.000 Hrvata.

U nastavku će biti ukratko predstavljeni samo neki od većih ratnih zločina ili zločini koji su imali naročit odraz na neka kasnija dogadjanja na prostorima srednje Bosne.

12.siječnja 1993
- Lužani (Uskoplje) - Muslimanske snage su napale hrvatsko selo Lužani i učinili pokolj nad Hrvatima (ubijeno i masakrirano više civila) . Cilj je bio ovladati prometnicom koja od Tomislavgrada vodi u Srednju Bosnu. Pripadnici HVO-a su uzvratili na napade. U tim borbama poginula su 64 pripadnika HVO-a, a 19 ih je ranjeno.

19. siječanj 1993
- Gusti Grab (opcina Busovača) - pripadnici ABiH masakrirali 5 staraca u dobi izmedju 70-80 godina.

26. siječanj 1993
- Dusina (Lašvanska dolina), otet je zapovjednik HVO-a a 4 od 5 njegovih pratilaca je ubijeno te je u njih ispaljeno više od 500 metaka (više od 125 metaka po čovjeku,čisto iživljavanje). Nekoliko sela (Višnjica, Lašva, Dusina…) je etnički očišćeno, prognano je više od 3.000, a dio civila je korišten kao živi vojni štit.

23. ožujka 1993.
- Orlište (Konjic) - ubijena 4 civila dobi izmedju 70-80 godina.

05. travnja 1993.
- Susanj (Zenica) - ubijeno 17 civila, mahom starijih osoba koji su ostali u selu i dočekali ABiH nakon povlačenja HVO.

08. travnja 1993.
- Maljine (Travnik) - na lokalitetu Bikose strijeljano 30 zarobljenih ranjenika HVO i civila. Pri iskapanju tijela uočeno je da su u masovnoj grobnici radjeni naknadni zahvati kojima je bio cilj prikriti tragove zločina.
Pri iskapanju masovne grobnice u Maljinama utvrđeni su naknadni zahvati kojima je cilj bio prikriti tragove zločina.

16. travnja 1993.
- Trusina (Konjic) – između 8 i 9 sati ujutro, u napadu na selo Trusina u sat vremena ubijeno

16 civila i 6 zarobljenih vojnika HVO-a. Pripadnici ABIH su išli od kuće do kuće i ubijali civile koje bi tamo zatekli a od djela civila su napravili tzv. živi štit te krenuli na brdo Križ gdje su uz prijetnje da će civile ubiti, natjerali pripadnike HVO-a (seljaci koji su branili selo) na predaju te ih strijeljali. Trusina se dogodila istog dana kada i Ahmići.

18. travnja 1993.
- Grm (Zenica) - ubijeno 6 civila. Tri starca su živa zapaljena.

24. travnja 1993.
- Miletići (Travnik) - ubijeno i izmasakrirano 5 civila.

08. lipnja 1993.
- Cukle (Travnik) - ubijeno 9 civila i 12 zarobljenih pripadnika HVO.

08. lipnja 1993.
- Krpeljici (Travnik) - ubijeno 7 civila. UNPROFOR je tijela našao u selu, prebacio ih u Guču Goru i sahranio u crkvenom dvorištu.

10. lipnja 1993.
- Vitez - od granate ispaljene s položaja ABiH na dječje igralište u Vitezu, poginulo je 8 djece dobi od 9 do 15 godina.

13. lipnja 1993.
- KRALJEVA SUTJESKA (KAKANJ) - ubijena 4 civila i spaljene kuće.

13. lipnja 1993.
- Drenovik (Kakanj) – ubijeno 17 civila žene, dijeca i starci.

13. lipnja 1993.
- Slapnica (Kakanj) - ubijeno 9 civila.

16. lipnja 1993.
- Busovačke Staje (Busovača) - ubijene 22 osobe iz humanitarnog konvoja (14 civila i 8 pripadnika HVO, pratilaca konvoja kroz područje Busovačke planine).

28. srpnja 1993.
- Doljani (Jablanica) - pri upadu pripadnika ABiH u selo, u jeku žetvenih radova pokupljeno i ubijeno 37 osoba - 8 civila i 29 vojnih obveznika, od kojih je najveći broj u trenutku upada u selo bio zatečen nenaoružan na žetvenim radovima. Oko 180 civila, mahom žena i djece korišteno je pri izvlačenju kao živi zid, da bi potom bili odvedeni i internirani u logoru u Jablanici.

Srpanj / kolovoz 1993. (točan datum nepoznat)
- Bugojno - u obredima inicijacije, u svojevrsnom dance macabre (Triumfalno vitlanje sjekirom nakon upravo izvršena dekapitacije žrtava), uz mentorstvo arapskih dobrovoljaca, pripadnici ABiH masakrirali su i ubili tzv. bugojansku skupinu koju je činio 21 zatočeni pripadnik HVO, bez obzira što su svi prethodno kao ratni zarobljenici evidentirani od strane Medjunarodnog crvenog križa. Primjer pravog etničkog čišćenja je općina Bugojno. Tu je prema popisu iz 1991. živjelo 15993 Hrvata (34,2%) a nakon ratnih sukoba ostalo je 1374. Ukupno je ubijeno 119 Hrvata a ostali su pobjegli. Na stadionu NK Iskre je bilo 292 zatočenika, gdje su bili mučeni, a o 21 logorašu se ništa ne zna. Opljačkano je preko 3000 hrvatskih kuća, minirano ih je 1480 a 1070 oštećeno. U gradu su oskrnavljena sva katolička groblja.

16. kolovoza 1993.
- Kiseljak (Žepče) - prilikom upada u selo ubijeno 15 civila, medju kojima je bilo i djece. Nedugo potom, nakon što su bili opkoljeni od strane HVO, pripadnici ABiH su zarobili 23 civila koja su koristili kao živi štit pri izvlačenju iz obruča HVO. 23 zarobljena civila, medju kojima ponajviše žena i djece, bili su kasnije predmetom razmjene zarobljenika izmedju 303. slavne brdske brigade ABiH i lokalnog HVO.

05. rujna 1993.
- Zabilje (Vitez) - ubijeno 13 zarobljenih osoba (4 civila i vojnika HVO).

09. rujna 1993.
- Grabovica (Mostar) - u dubini teritorija kojeg je kontrolirala ABiH ubijena je 32 civila, uglavnom starci, žene i djeca koji su ostali u selu i nakon što su pripadnici ABiH zauzeli selo. Šire područje sela Grabovica se nalazilo pod kontrolom pripadnika Armije BiH od 10.05.1993. i u vrijeme počinjenog masakra bilo je udaljeno od svih linija dodira ili sukoba više od 35 km

14. rujna 1993.
- Uzdol (Prozor) - prilikom upada u selo ubijena 41 osoba (29 civila i 12 pripadnika HVO).

30. listopada 1993.
-Vareš - prilikom osvajanja Vareša u samom je gradu ubijeno 17 civila koji se nisu htjeli povući s pripadnicima HVO-a, vjerujući da im se ne može dogoditi ništa ukoliko dodje ABiH. Istodobno u selu Borovica zapaljeno do temelja 320 obiteljskih kuća. Općina u kojoj su Hrvati bili većina etnički je gotovo potpunoma očišćena od Hrvata.

13. studenoga 1993.
- Fojnica - Predsjednik predsjedništva BiH, Alija Izetbegović je nakon Bugojna posjetio pripadnike Armije BiH stacionirane u Fojnici. Tog dana su u Fojnici, u prostorijama franjevačkog samostana Duha Svetog hicima iz vatrenog oružja pripadnici zloglasne Frkine jedinice iz sastava ABIH (316.brigada) ubili: fra Nikica Miličević - župnik i gvardijan samostana te njegov zamjenik i samostanski vikar fra Leon Mato Migić. Samostan se nalazi na prostoru kojeg kontrolira Armija BiH.

22. prosinca 1993.
- Križančevo selo (Vitez) - prilikom upada u selo ubijene 74 osobe (vojnici i civili). Za dio vojnika se pouzdano znade da su bili živi zarobljeni.

09. siječanj 1994.
- Buhine Kuće (Vitez) - prilikom upada u selo ubijeno 26 osoba - civila i pripadnika HVO.


Ova nepotpuna lista opskurnih i morbidnih zločina nad Hrvatima ukazuje na barem nekoliko stvari:

• Tragedije Ahmića i Stupnog Dola nisu nikako jedina mjesta zločina niti su muslimani Bošnjaci jedine žrtve krvave bosanske drame, kako bi se to iz prečesto (ne) namjerno simplificiranih i neodmjerenih prikaza srednjebosanske drame dalo zaključiti, čime se, ne umanjuje njihova tragedija.
• Armija BiH je oružana komponenta bošnjačko-muslimanskog naroda pa se tako u ratu i ponašala. Kao oružana sila muslimansko-bošnjačkog naroda etnički je očistila mnoge gradove i sela od hrvatskog naroda - npr. Travnik, Bugojno, Vareš, Kakanj, Fojnicu, čineći pri tom brojne ratne zločine…
• Armija BiH je korištena kao instrument islamizacije društva. Tako je 1993. godine, tadašnji Predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović, pozdravio njemu u čast postrojeni 3. Korpus u Zenici, islamskim vjerskim pozdravom Es'selam al'leikum.

Ljubomir Škrinjar

    04.07.2010.